Razgovori o tranziciji
Razgovore o tranziciji podijelili smo u tri tematske cijeline tako da ćemo razgovorati o mitu o tranziciji, tranziciji kulturnog sustava i tranzciji medijskog prostora. Namjerno smo se odlučili tranziciju promotriti sa simboličkog, kulturnog i informacijskog aspekta jer ovdje možemo pratiti odnos između ideoloških obećanja i socijalne realnosti. Naime, tranzcijska ideologija počiva na oprečnim postulatima ? s jedne strane nalaze se jednakost i demokracija, a s druge strane nalazi se bezgranično slobodna ekonomija. Ova dva postulata ne odnose se isto područje zbilje. U području kojim vlada ekonomska racionalnost vrijedi apsolutna nejednakost izražena kroz vlasničke odnose ? većinski vlasnik donosi sve odluke. U području kojim vladaju jednakost i demokracija sve je izraženija rezignacija jer ovo područje rapidno se smanjuje u dnevnom ritmu ? obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav samo su neka od područja naše zbilje u tranzciji od jednakosti i solidarnosti k slobodno izabranoj nejednakosti. Gubitnici u ekonomskoj utakmici izgubljeno ne mogu nadoknaditi demokratskim izglasavanjem preraspodjele dobara. Ta je logika nestala na Istoku sa socijalizmom, a na Zapadu s državom blagostanja. Akumulirani kapital tako postaje ključnim faktorom čiji utjecaj eksponencijalno raste sa svakom slijedećom privatizacijom. U tranzcijskim zemljama još su svježe rane koje je društvu nanijela akumulacija kapitala ? pljačku i pustošenje javnih resursa te popratne pojave korupcije i blokade pravnog sustava upoznali smo iz prve ruke. I u toj su se točki susrele tranzcijska i nacionalistička ideologija. Naša su društva u nacionalističkom zanosu mirno promatrala kako naši ljudi pljačkaju nas. Ovaj proces morao se stoički podnjeti jer bi na simboličkoj razini ideološka kapitulacija značila priznanje komunizmu i/ili onim Drugima da su bili u pravu, a to priznanje bilo bi devastirajuće po netom stvoreni socijalni poredak. Dakle, na simboličnoj, kulturnoj i informacijskoj razini odigrani su ključni potezi koji su omogućili stvaranje novog socijalnog poretka. I ovom poretku kao i onom prethodnom vladaju (ne)sloboda i (ne)jednakost, ovisno o promatranoj skupini i kutu gledišta, ali neosporna je činjenica da je prethodni poredak srušen i da se sadašnji održava demokratskom voljom građana tranzcijskih zemalja.
U razgovorima sudjeluju Teodor Celakoski, Nikola Gelevski, Sandra Hrvatin, Tonči Kuzmanić, Tomislav Medak, Petar Milat, Ines Prica, Srećko Pulig, Stefan Rusu, Maks Soršak, Marko Stamenković, Ovidiu Tichindeleanu, Attila S. Tordai,…
