Galerija SIZ – program 2010.
Performans:
Rodion: Dobar tek, hitnosti!

Performans će se biti izveden u subotu 06. veljače 2010. u 19:30h*
Početak performansa ispred Galerije SIZ (Molekula, Delta 5/1)

“Kola hitne pomoći su sporija od navale, brzine i hitnosti nesreća. Isto kao što su sporija od navale i hitnosti obaveza, dužnosti i uvjeta življenja.
Hitna pomoć u ovom performansu prestaje biti bilo hitna bilo ne-hitna pomoć. Ona se ovdje predstavlja kao stanje trajne hitnosti: hitnosti zadataka, obaveza, radnih uvjeta, udavanja, usavršavanja, birokracije, školovanja… Hitna pomoć postaje hitan život, za kojega nema pomoći, ni hitne ni ne-hitne. To su naprosto uvjeti u kojima živimo.
Hitan život postaje hitna pomoć. Zato u toj hitnosti radim sve ono što i inače radim: jedem, pijem, čitam, odmaram se, spavam i tako dalje.
Tako i vi.”

Rodion

Produkcija: Rodion, Banana Gerila, Drugo More

Radno vrijeme galerije: radnim danom od 17 do 21 ili na upit – +38551212957
*Večera s autorom uz konzumaciju krepkih napitaka.

Tijekom spektakularnog putovanja jedrenjakom po krajnjem sjeveru norveškog arhipelaga Svalbarda, postavljeno je pitanje : Koja je razlika između turista i umjetnika?
Za mene je putovanje bila misija – nešto napraviti, nešto reći… Usporedio sam tu situaciju sa pozicijom ratnika na bojištu usred prekrasnog krajolika, prirode. On ju registrira, ali njegova pozicija i zadatak određuju njegovu percepciju. U tom sam duhu reagirao na okruženje i kontekst, nizom malih radova, dokumentiranih fotografijom i videom (Tekstovi, Peace, Love, Genesis, No Mans Land). Uz te brze reakcije realizirao sam i četiri planirana rada: Ego trip (putovanje ljudskog ega po raznim, ne samo geografskim, lokacijama), Sađenje masline, Zastava i Jug je dolje a sjever gore.

Tomislav Brajnović

Izložba je otvorena u Galeriji SIZ, Delta 5/1 od 13. 01. do 5. 02. 2010. od 17 – 21 sat ili prema dogovoru: tel. +385 51 212 957

Otvorenje izložbe: srijeda, 13. 01. u 20:30 sati

Projekt The Arctic Circle podržali su: Grad Rijeka, Grad Rovinj, Grad Pula, Istarska županija, Ministrastvo kulture RH, RIO Rijeka, Ghetaldus, Muzej suvremene umjetnosti Istra

Izložbu The Arctic Circle podržali su:
Odjel za kulturu Grada Rijeke i Primorsko-goranska županija

MARKO BATISTA: PARALELNE DIGITALNE STRUKTURE
Molekula, Delta 5/I, Rijeka, 19. studentog u 20 sati

Paralelne digitalne strukture su intermedijalni performans u kojem se autor fokusira na modulacije zvuka i vizulanih stuktura. Koristeći različita softverska rješenja, autor intervenira i digitalno manipulira teksture koje su projicirane na tri ekrana. Kada tome dodamo zvucni spektar, internet, racunalne komponente i male kontrolne objekte dobijemo aktivnu infrastrukturu za manipulaciju uzivo.

Cijeli performans eksperimentira s metodma stvaranja audio-vizualnih kompozicija i istrazuje nove nacine izrazavanja u polju umjetnosti i tehnologije.

organizator: Drugo more
donatori: Ministarstvo kulture RH i Grad Rijeka – Odjel za kulturu

četvrtak, 15.10.
10/Molekula/Radionica izrade protestnog materijala
- voditelji radionice Cactus i Škart
15 – 22/ Molekula – Galerija SIZ/Što je demokracija?, izložba Olivera Resslera
15/Molekula/Pravo na otpor i kušnje populizma, radionica
-voditelji radionice Petar Milat, Leonardo Kovačević, Mislav Žitko, Stipe Ćurković i Marko Kostanić
18/Galerija Kortil/Otvaranje izložbe Pravo na grad
18.30/Galerija Kortil/Tribina Grad i solidarnost
- moderator Inga Koludrović-Tomić; gosti: Teo Celakoski, Mirko Petrić, Ljubinko Pušić
19/Art kino Coratia/Jean-Marie Straub/Danièle Huillet: Klassenverhältnisse (Klasni odnosi)
21/Art kino Croatia/Pedro Costa: Juventude em marcha (Kolosalna mladost)

petak, 16.10.
9.30/HKD/1. sesija konferencije Solidarnost
moderator: Sanja Puljar D’Alessio; izlaganja:
Marko Mrakovičić: Tipovi međuetničke solidarnosti u različitim višeetničkim područjima Hrvatske
Biljana Kašić: Feministrička solidarnost i kultura otpora
Davor Mišković: Solidarnost u izgradnji organizacija
Gašper Kralj: Solidarnost u društvenim pokretima
10/Molekula/Radionica izrade protestnog materijala
- voditelji radionice Cactus i Škart
10 – 21/Galerija Kortil/Izložba Pravo na grad
11.30/HKD/2. sesija konferencije Solidarnost
moderator: Stephen Wright; izlaganja:
Aldo Milohnić: Od solidarnosti do pljačke – o podjeli rada i vladavini prava
Mirko Petrić: Utilitas publica u individualiziranom drustvu: Mercy mercy me?
Maja Breznik: Mehanizmi socijalne solidarnosti
Ljubinko Pušić: Urbani kontekst urbane održaivosti i urbana solidarnost kao ključni pojmovi
15 – 22/Molekula – Galerija SIZ/Što je demokracija?, izložba Olivera Resslera
18/HKD/Tribina Studenti i solidarnost
- moderator Mislav Žitko; gosti: studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Rijeci i Zadru
18.30/Molekula/YKON – igra
voditelji: Oliver Kochta-Kalleinen i Pekko Koskinen
19/Art kino Croatia/Harun Farocki/Andrei Ujica: Videogramme einer revolution (Videogrami revolucije)
21/Art kino Croatia/Nagisa Oshima: Koshikei (Smrt vješanjem)

subota, 17.10.
9.30/HKD/3. sesija konferencije Solidarnost
moderator: Nenad Fanuko; izlaganja
Stephen Wrihgt: O ekspanziji pojma MI
Rastko Močnik: Ideološka hegemonija desnice i politička ljevica u Sloveniji
Ivana Momčilović: Novi imaginarij solidarnosti
10/Molekula/Radionica izrade protestnog materijala
- voditelji radionice Cactus i Škart
10 – 21/Galerija Kortil/Izložba Pravo na grad
11.30/HKD/4. sesija konferencije Solidarnost
moderator: Petar Milat; izlaganja:
Hajrudin Hromadžić: Dva diskursa o solidarnosti
Nikica Petković: Fear and Loathing in Croatia: Give me Your Job and Leave
Ovidiu Tichindeleanu: Prava tranzicija: od egzistirajućeg socijalizma ka post-kapitalizmu
Edgar Buršić: Država, tržište i solidarnost
15 – 22/Molekula – Galerija SIZ/Što je demokracija?, izložba Olivera Resslera
16/HKD/Polifono čitanje teksta Suvremeni svijet i želja za filozofijom Alaina Badioua
- sudjeluju: Vladimir Jelenković, Aleksandar Lazić, Dubravka Marković, Karolina Šuša i Filip Zarić
16.30/HKD/Tribina Teorija izvan mjesta
- moderator: Ivana Momčilović
19/Art kino Croatia/Nagisa Oshima: Koshikei (Smrt vješanjem)
21/Art kino Croatia/Harun Farocki/Andrei Ujica: Videogramme einer revolution (Videogrami revolucije)
21/HKD/Anti Edip
autori: D.B. Indoš i Tanja Vrvilo
22/Molekula/Disko večer – DJ Bunny Hojah

nedjelja, 18. 10.
15 – 21/Galerija Kortil/Izložba Pravo na grad
15 – 21/Molekula – Galerija SIZ/Što je demokracija?, izložba Olivera Resslera
18/Art kino Croatia/Pedro Costa: Juventude em marcha (Kolosalna mladost)
21/Art kino Croatia/Jean-Marie Straub/Danièle Huillet: Klassenverhältnisse (Klasni odnosi)

Alain Badiou otkazao je svoje sudjelovanje na manifestaciji Moje, tvoje, naše kao i cijelu turneju koja je uključivala gradove Beograd, Novi Sad, Zagreb, Rijeku i Ljubljanu. Alain Badiou poslao nam je pismo isprike koje objavljujemo u cjelosti u prijevodu Ivane Momčilović.

Dragi prijatelji i drugovi,

Bio sam veoma srećan na pomisao da ću doći u vašu zemlju, da ću raditi sa vama na idejama koje treba da pokrenu našu akciju danas, posle gotovo tri decenije svetske reakcionarne politike. Jugoslavija je jedna od žrtava te reakcionarne politike.

Govoriti o svemu tome i povezivati te konkretne situacije sa novim filozofskim idejama bila je izuzetno zanimljiva perspektiva .

Osim toga, ljudi koji su na sebe uzeli organizaciju ovog putovanja, a posebno prijatelji iz Edicije Jugoslavija, su moji dugogodišnji prijatelji u koje imam puno poverenje.

Zaista mi je veoma žao što sam, malo vremena pre nego što je trebalo da doputujem, u tome sprečen usled sticaja okolnosti. Radi se o potpuno ličnim stvarima. Posebno mi je žao zbog ko-organizatora, kojima sam, preko prijatelja iz Edicije Jugoslavija, pružio potpuno uverenje u pogledu svog dolaska.

Dragi prijatelji i drugovi, moram vam ovde izraziti svoje žaljenje i svoje izvinjenje. . Znam da će se naše zajedničke ideje širiti i u mom odsustvu, ali jako mi je žao što neću moći ovog puta da vas sretnem i upoznam.

Sve vas najprijateljskije pozdravljam.

Alain Badiou

MOJE TVOJE NAŠE
Rijeka, 15 – 18. oktobar/listopad

Manifestacija Moje, tvoje, naše održava se po četvrti put, radi se o interdisciplinarnom festivalu koji se bavi temama od društvenog interesa. Tako smo do sada tematizirali vlasništvo, tranziciju i konzumerizam, a ove godine bavimo se pitanjem solidarnosti. Manifestacija okuplja teoretičare, umjetnike i aktiviste koji se kroz različite formate bave temom. Raznolikost pristupa, prema priznanju samih sudionika, vodi zanimljivim uvidima i pronalasku zabačenih detalja koji značenjem obogaćuju naše poznavanje fenomena. Naravno, sama manifestacija ima određenu formu koja često ograničava našu želju za iskazivanjem uvida koje smo stekli, ali to svi zajedno pokušavamo kompenzirati neformalnom komunikacijom u koju ulazimo prema vlastitim afinitetima.

SOLIDARNOST

Sama riječ solidarnost latinskog je porijekla i dolazi do riječi solidus što znači gusto, čvrsto. Kao pravni pojam u Rimu in solidum predstavlja zajedničko jamstvo, zajdnički dug tj. solidarnu obvezu. Svi su dužni pomoći onome koji ne može platiti svoj dug, a on je u obrnutom slučaju obavezan platiti svim drugima tj. obligatio in solidum. Ovo izvorno rimsko-pravno značenje ima svoje utemeljenje u privatnom pravu, a održalo se sve do danas prije svega u različitim oblicima davanja jamstva, npr. za kredit. Ovdje se radi o osobnoj odluci da se uđe u odnos solidarnosti s drugim osobama. Ovu liniju shvaćanja solidarnosti možda danas ponajbolje izražava nauk o socijalnom kapitalu gdje solidarnost predstavalja odnos povjerenja na temelju kojeg se može izgrađivati osobni, prije svega poslovni, odnos. No, osim ovog, nazovimo ga, privatnog shvaćanja solidarnosti, solidarnost svoje izvorište ima u pojmu bratstva (fraternite) gdje se uspostavlja načelo javnog života u kojemu je slučaj jednog građanina slučaj za sve. Potlačeno je cjelokupno društvo kad je i samo jedan njegov član potlačen zapisano je Revolucionarom ustavu iz 1793. Ovdje je naravno ključno pitanje kriterija po kojem određujemo društvo odnosno skupinu s kojom smo solidarni. No, bez o kojem prinicipu udružuvanja se radi ovdje je bitno načelo da su stranci, u smislu osobnog poznavanja, dovedeni u odnos uzajamnosti kao što je to slučaj u rimskom privatnom pravu. Ova linija solidarnosti nastavlja se do danas i prisutna je u osjećaju solidarnosti odnosno u osjećaju simpatije jednih za druge koja je prisutna u zajednicama i društvu. No, osim ovog osjećaja zajdničkog pripadanja i empatije imamo i pojam solidarnosti koji se odnosi na sistemsku integraciju društva. Naravno, radi se durheimskovoj liniji shvaćanja solidarnosti gdje solidarnost objedinjuje društvene raznolikosti, a iskazuje se kroz osnovnu formu sistemske integracije – pravo.

Ove tri linije shvaćanja neka su od mogućih tumačenja pojma solidarnosti i zasigurno je već i s njima moguće započeti polemiku. No, ono što nam se učinilo prilikom konceptualizacije manifestacije Moje, tvoje, naše jest činjenica da kako god pristupili pojmu solidarnosti osjećamo određeni manjak. Ovaj manjak manifestira se kao strah od individualnog kraha ukoliko pristupimo solidarnoj obavezi, manifestira se kao usamljenost u očaju potlačenosti ili ukoliko smo sretniji kao neosjetljivosti na mučiva tijela koja prebiru po kontejnerima u potrazi za hranom, ali manifestira se i kao nepovjerenje u institucije pravne države. Sve ovo dovelo nas je do toga da se pozabavimo pojmom solidarnosti u bogatom programu ovogodišnje manifestacije Moje, tvoje, naše.

PROGRAM